Promocija: Mihajlo Orlović

Sin oklevetane majke

 

Mihajlo Orlović je srpski književnik i novinar. Rođen je u Bosanskom Milanovcu kod Sanskog Mosta. Završio je gimnaziju u Sanskom Mostu, a Fakultet političkih nauka u Beogradu – smjer žurnalistika. Objavio je 22 knjiga poezije, proze i zapisa.

Autor je više dokumentarnih filmova i televizijskih reportaža za koje je dobio nagrade Srebrni pastir, Zlatna buklija i druge. Mihajlo Orlović je prevođen na više svetskih jezika.

            U Bugarskoj, na festivalu poezije sveslavenskih pesnika u Melniku, dobio je drugu nagradu. Uvršten je u nekoliko antologija srpske poezije i pripovjedaka. Bio je autor kultnih emisija na RTRS “Sto ljudi sto ćudi”, “U orlovom gnijezdu”.

U Prijedoru je večeras promovisana nova knjiga Mihajla Orlovića pod nazivom “Sin oklevetane majke”.

Zlatko Jurić, koji je govorio o knjizi u Narodnoj biblioteci “Ćirilo i Metodije”, istakao je da je Orlović u novom đelu nadrealističkim postupkom opisao svijet između života i smrti.

“Novi roman Mihajla Orlovića iziskuje čitaoca sa iskustvom. Orlović svojom dinamikom, groteskom i stilskim postupcima daje novo čitalačko iskustvo”, rekao je Jurić.

Orlović je rekao novinarima da je dvije priče pretočio u jednu u 23. knjizi koja je, kako je naveo, nastajala malo duže nego prethodne.

“To je trajalo otprilike pet-šest godina i u tom međuvremenu sam je dograđivao i u tome uživao. Radio sam je na nekoliko mjesta da bi bila autentičnija i uvjerljivija”, istakao je Orlović.

Naveo da njegov glavni junak doživljava komu, odnosno da je on doživio komu i iskustva prenio u tu priču.

“Tu je i priča mog prijatelja koji je doživio nesreću, odnosno odbijanje od sredine u kojoj je odrastao, jednu kaznu”, rekao je Orlović i dodao da knjiga zbog epidemiološke situacije nije imala više od dvije-tri promocije.

SRNA/Info Prijedor

 

Druženje sa Marčelom

U organizaciji NB „Ćirilo i Metodije“ početak nove školske godine obilježilo je gostovanje Marka Šelića Marčela, muzičara, književnika, novinara.

„Drugi put sam u Prijedoru i pretpostavljam da su, nekako pod utiskom prošle književne večeri, dobri ljudi Prijedora došli na ideju da se upriliči  jedno ovakvo druženje sa srednjoškolcima. Ko vele, možda ću ja nekoga privući čitanju. Drage volje ako mogu,“ ističe Marčelo.

„Njegovi tekstovi, bili u prozi, a pogotovo oni u reperskom duhu, u poeziji, utiču na mlade generacije, pošto je Marčelo izuzetno angažovan pjesnik,“ naglasila je direktorka Biblioteke Mara Ećim.

Pored priče o muzici i knjigama, komentarisao je i sadašnju poziciju mladih ljudi. Kaže da su sa vremena od njegove 20. godine osjetno promijenila.

Dvije stvari koje nas trenutno truju, sažima u dvije riječi: mržnja i kič.

„Jedno je sociološka, a druga kao kulturološka pojava. Kad biste morali sumirati zašto ti  ljudi pakuju kofere i jednog dana odlaze, mislim da ove dve stvari, uz standard i nezaposlenost, presuđuju. To nije nešto što možemo da rešimo u jednoj književnoj večeri, ali možemo makar da probamo da popričamo o ovim prvim faktorima koje sam naveo. U mržnji na našem terenu i o kiču na našem terenu. A sve mi se čini da bi se i sa standardom dešavalo nešto drugo kad bi ljudi malo s trepavica očistili ove dve stvari. Onda bi videli jasnije, pa bi se stvari menjale i standard bi, najzad, morao da dođe u ove krajeve“, smatra Šelić.

 

Isidora Bjelica Pajkić

Isidora Bjelica Pajkić promovisala je svoju novu knjigu „Šta žene žele“, 27. septembra 2019. godine u NB „Ćirilo i Metodije“. Knjiga je nastala kao odgovor na brojna pisma u kojima su joj se čitateljke decenijama ispovijedale i tražile odgovore na pitanja o ljubavi, strasti, braku, sreći… svemu onome što se prećutkuje.

„Poslednjih pet godina radim kao dualni terapeut i skoro 95 odsto problema koje ljudi imaju proizilaze iz činjenice da nemamo emotivno obrazovanje. Kako da budemo emotivno nezavisni, da nismo uvredljivi, da ne mešamo ljubav sa vezanošću, ljubomorom. Dio prepiske sam iskoristila za moju knjigu `Šta žene žele`,“ rekla je Bjelica.

„Kod nas je sve tabu tema. Od erotike do bolesti, bračnog odnosa, ono što je zanimljivo je da je sramota reći da imaš neke psihičke probleme, dileme, sramota je da se razvedeš, da nisi udata. Sramota je sve. Zato što je Balkan surovo tlo, gde se ljudi uteruju u hipokriziju i to je velika presija. Puno posla treba da se izađe iz te hipokrizije, ne samo na emotivnom nego i na intelektualnom nivou,“ dodaje Isidora i ističe da je borba sa teškom bolešću mnogo promijenila.

„Ono što je najrelevantnije na ovakvim druženjima jeste emocija koju dobijem od publike. Danas se sve meri materijalnim dobrima, međutim kada malo bolje razmislimo, svi mi živimo od ljubavi. Ja dajem ljubav kroz moje knjige, dobijam je zauzvrat i tako se međusobno duhovno lečimo,“ poručuje Isidora.

„Ja sam to prigrlila i shvatila da kad nemaš budućnost, kad živiš svaki dan kao da  je posljednji, bukvalno se ti menjaš. Menja se tvoj odnos prema životu. To je veličanstveno i oslobađajuće za ego, nemaš te neke glupe probleme sa taštinom i prinuđen si da radiš na sebi,“ poruka je Isidore Bjelice sa veoma uspješnog druženja sa svojom publikom.

 

Četrdeset pet godina književnog rada Bore Kapetanovića

                                                                                                  

Povodom obilježavanja 45 godina književnog rada, Boro Kapetanović se družio sa Prijedorčanima na književnoj večeri pod nazivom „Uvijek boli kad se voli“.

„Sudbina je htjela da budem rođen u znaku djevice, od oca Stevana i majke Radojke. U dvadesetoj sam bio lijep, u tridesetoj pametan. Taman kad je trebalo da postanem bogat, na Balkanu je nestalo struje. Počeo je rat. Otišao sam u rat pa u izbjeglištvo. Danas sam u Banjoj  Luci sa bratom i majkom. I dalje pišem,“ istakao je Boro.

„Prije 10 godina sam bio u Prijedoru i obilježio 35 godina književnog rada, a u međuvremenu, ovaj čiko je ušao u čitanke i u lektire, a ostario je 10 godina,“ priča Kapetanović.

Književno veče je vodila pjesnikinja Dragana Kragulj, Borina dugogodišnja prijateljica.

„Boro i ja se znamo iz rane mladosti, kada smo svoje pjesme zajedno objavljivali u omladinskim časopisima. On je izuzetno značajan pjesnik na mapi srpske poezije, koji je, sticajem okolnosti, nedovoljno proučavan, zato što nemamo književnu kritiku koja se više bavi savremenom poezijom,“ naglasila je Kraguljeva.

Mara Ećim, direktor Biblioteke, izrazila je zadovoljstvo što je Boro Kapetanović bio njihov gost. Za ovih 45 godina književnog rada, dobio je značajna priznanja, a